Karijes je najraširenija infektivna bolest današnjice, a njegova višečimbenična uzrokovanost je osnovni problem zbog kojega se još nije pojavio jedinstven preventivni postupak kojim bismo ga iskorjenili. Pojednostavljeno: na površini neočišćenih zuba nalazi se naslaga, tzv. biofilm, u kojoj žive bakterije koje koriste šećere iz hrane i metaboliziraju ih u kiseline, a one onda otapaju minerale iz tvrdog zubnog tkiva i uzrokuju oštećenja koja nazivamo karijesom. Ipak, uz dostupne nam informacije o prevenciji karijesa, možemo gledati optimistično na zdravlje zubi naše djece i omogućiti njima ono što većina nas nije imala — djetinjstvo bez karijesa.
Ovo su najvažniji postupci koje u tu svrhu poduzimamo:
Najvažnije preventivno sredstvo kojim raspolažemo je edukacija roditelja, a ona mora početi još u trudnoći. Bilo bi poželjno da majka dočeka porod sa saniranim karijesima i bez upale zubnog mesa. Naime, hormonalni status trudne žene čini ju podložnijom upalama pa će možda, uz uobičajenu dotadašnju higijenu kojom je zubno meso održavala zdravim, sada doći do pojave upale.Takvo stanje treba sanirati i klorheksidinskim preparatima održavati razinu bakterija na nivou koji neće izazvati upalu ili karijes. Kako se majčino oralno zdravlje odražava na bebu? Već smo spomenuli da je karijes infektivna bolest. Negdje nakon 18. mjeseca života dolazi do naseljavanja djetetovih usta bakterijama. Vrlo je vjerojatno da će, bliskim kontaktom majke i djeteta, upravo majka biti donor bakterija te je važno da te bakterije, prvenstveno Streptoccocus mutans, budu ‘pod kontrolom’. Nadalje, bilo bi dobro da se djeci od rođenja usađuju dobre navike i da se izbjegava davanje slatkih napitaka po noći, da se slatki obroci vežu uz npr. ručak i nakon toga se peru zubi itd.
Nadalje, od neprocjenjive je važnosti da se zubi počnu prati čim izbiju, dakle negdje oko 6og mjeseca života. Ovdje roditelji igraju najveću ulogu i dokazano je da djeca kojoj roditelj opere zube dva puta dnevno imaju manje karijesa od one djece koja sama četkaju. Prati zube djeci treba minimalno do sedme godine života jer ona nisu u stanju koncentrirano i temeljito očistiti plohu po plohu.
Dok nismo sigurni da dijete ne guta pastu (negdje do druge godine), četkanje se provodi ili samo s vodom ili s preparatima koji sadrže fosfatne i kalcijeve ione, a kasnije uključujemo preparate koji sadrže fluor. Kad uvedemo paste s fluorom, važno je ograničiti količinu paste na veličinu zrna graška. Fluor je najvažnije sredstvo za prevenciju nastanka karijesa. Danas se više ne preporučuje uzimanje tabletica fluora ni u trudnoći ni u djetinjstvu. Fluor ima karijesprotektivni učinak samo primjenjen lokalno, na površinu zuba. Dapače, primjenjen sistemski, može uzrokovati i neke neželjene posljedice od kojih je najčešća dentalna fluoroza koja se očituje pojavom mrlja na zubima, a te su mrlje, paradoksalno, čak i podložnije karijesu.
Vrlo je važno dijete što prije početi dovoditi stomatologu, najkasnije kad navrši dvije godine jer su mu do tad više-manje niknuli svi mliječni zubi. Zdravlje mliječnih zubi nikako se ne smije podcijeniti i treba biti svjestan da će dijete svoje navike prenijeti i na trajne zube.
U ordinaciji provodimo sve preventivne postupke za koje smatramo da su kod pojedinog djeteta oportune. Oni uvijek uključuju razgovor s roditeljima i djetetom, informiranje, pokazivanje pravilnih metoda i sredstava za održavanje higijene, uklanjanje plaka, premazivanje zuba pripravcima koji sadrže fluor i kalcijeve i fosfatne ione, a individualno procijenjujemo treba li dijete pečaćenje fisura (postupak kojim se eliminiraju duboke brazde na zubima nedostupne čišćenju) ili antimikrobnu terapiju tj. djelovanje različitim sredstvima na bakterije koje uzrokuju karijes.
Već se dugo radi na cjepivu protiv karijesa, ali ono još nije došlo u uporabu i ta je problematika jako kompleksna. No, nema prostora za gubitak nade! Naš je cilj da Vaše dijete proslavi 18. rođendan bez karijesa i u tome možemo zajedničkim snagama uspjeti!
Najnoviji komentari