Jeste li primjetili da više nema proizvoda za higijenu usne šupljine na kojem ne piše da osvježava dah? Čini se da je marketing firmi tih proizvoda prepoznao problem neugodnog zadaha prije nego sama struka. Ipak, u posljednje vrijeme se sve više govori o tom problemu i na stomatološkom stolcu.
Neugodan miris dahu daju hlapljivi sumporovi spojevi i diamini koji nastaju kao produkti metabolizma bakterija ( posebno anaeroba ) koje se nalaze u ustima, a najvećim dijelom na jeziku. Jezik ima hrapavu površinu punu brazdi i izbočina koje izgledaju kao dlačice i pružaju idealan milje za naseljavanje bakterija.
Ukoliko imate problem s halitozom, preporučljivo bi bilo početi ga riješavati od jezika. Jezik se čisti najbolje četkicama i pastama za jezik. Postoje i tzv. strugači, ali oni ne dopiru u brazde jezika pa nisu toliko učinkoviti.
Halitozu također pojačava smanjeni protok sline u ustima. Do toga dolazi prilikom uzimanja nekih lijekova ( npr. za srce i tlak ), kod nekih kroničnih bolesti ( morbus Sjögren ), bolesti žlijezda slinovnica i emocionalnog stresa. Preporučljivo je uzimati puno tekućine, redovito uzimati hranu i piće tokom dana kako bi se usna šupljina mehanički čistila, ne pušiti i ne uzimati alkoholna pića.
Ako ništa od ovih mjera ne pomogne , svakako Vas moramo pregledati jer postoje i drugi mogući uzroci među kojima je najčešći parodontitis i jedino terapijom parodontitisa može se riješiti i neugodan zadah.
Kod parodontitisa obično postoje naslage kamenca u kojima se nalazi ogroman broj bakterija koje proizvode već spomenute spojeve odgovorne za halitozu. Međutim, i kod nekih drugih situacija postoje zakutci na kojima se talože hrana i bakterije i njihovim raspadom se dobije neugodan miris. Takve su situacije npr. zubi destruirani karijesom, odstojeći ispuni, krunice koje nisu precizno izrađene, mostovi oko kojih se ne može čistiti itd. Ponekad pacijenti i za adekvatno napravljene radove, npr. proteze trebaju savjete kako ih bolje održavati i spriječiti da na njima nastanu naslage u kojima se množe bakterije i gljivice (Candida ).
Ukoliko stomatolog utvrdi da se uzrok ne nalazi u usnoj šupljini, sljedeća postaja bi trebao biti otorinolaringolog jer su upale nosa, sinusa, ždrijela pa i grkljana također mogući uzrok halitoze. Npr. sekret iz sinusa se cijedi niz ždrijelo i bakterije iz njega se naseljavaju na jeziku i uzrokuju neugodan miris daha.
Valja imati na umu da i tumorske tvorbe u usnoj šupljini i otorinolaringološkom području mogu biti mjesta na kojima se odvija raspad bakterija.
Ljudi se vrlo često s ovim problemom najprije jave liječniku opće medicine ili gastroenterologu, a problemi sa želucem nisu baš česti uzroci halitoze.
Danas postoje i aparati koji mjere količinu hlapljivih spojeva u izdahnutom zraku i objektivno pokazuju postoji li halitoza ili pacijent samo misli da ima neugodan zadah.
Kako bilo, ako mislite da imate ovakav problem, javite nam se s povjerenjem i bez ustručavanja jer ga zajednički možemo riješiti i spriječiti da on preraste u smetnju koja će Vas hendikepirati u svakodnevnim društvenim kontaktima.
Najnoviji komentari